Novi pravilnici o zapošljavanju o prosvjeti RS su
pokušaj da se uvede red u jednu od najkorumpiranijih grana na drvetu državnih
plata, međutim, neke stavke će predstavljati trošak za mnoge, ionako
nezaposlene, kandidate, u uvjerenjima koja izdaju nadležne institucije je prisutan
niz manjkavosti a tome treba pridodati kako se ni stari pravilnici nisu
poštovali...
Prije početka
školske godine valja izvršiti sve potrebne pripreme, pa tako i kadrovske, stoga
je većina prosvjetnih konkursa upravo tokom najvrelijeg mjeseca. Za razliku od
prošlih godina, oglasi su nešto drugačiji: usljed novih pravilnika o
zapošljavanju, pored standardnih dokumenata (Rodni list, Uvjerenje o
državljanstvu, uvjerenje o posjedovanju odgovarajuće stručne spreme) sada se,
kao obavezna, traže uvjerenja o vremenu provedenom na evidenciji Zavoda za
zapošljavanje, o prosječnoj ocjeni tokom studiranja, uvjerenja o statusu
socijalno ugroženog lica odnosno članu porodice poginulog borca, kao i još
mnoga druga. Sve se to boduje, a tim bodovima se dodaju oni postignuti na
pismenom testu odnosno razgovoru, te se formira rang lista kandidata. S obzirom
na dosadašnje iskustvo odsustva bilo kakvih pravila, ovo je pozitivan iskorak,
međutim...
Uvjerenje o
vremenu provedenom na evidenciji Zavoda za zapošljavanje je besplatno za
nezaposlene, ali je standardna forma tog uvjerenja veoma manjkava. Naime, u tom
dokumentu se navodi datum redovnog javljanja od posljednjeg prijavljivanja na
biro, ali ne i ukupno vrijeme provedeno u evidenciji. Na primjeru je najlakše
objasniti: ukoliko je neko proveo 10 godina na birou, a zatim se (nakratko)
zaposlio ili se pak zaboravio na vrijeme javiti na biro i tako dobio šestomjesečnu
zabranu, tih 10 godina „biroisanja“ su bezvrijedne odnosno nemaju pomena u
uvjerenju koje izdaje Zavod za zapošljavanje, vrijeme se računa samo od
ponovnog - posljednjeg - prijavljivanja na biro.
Uvjerenje o
prosječnoj ocjeni tokom studiranja bi trebalo da pomogne boljim studentima da
lakše dođu do posla, međutim, to je uvjerenje najbolnije za one koji trenutno
traže posao. Naime, na većini fakulteta se to uvjerenje plaća nemalih 30
konvertibilnih maraka! To plaćaju svi, i zaposleni i nezaposleni, i svršeni i
nesvršeni studenti. Na pitanje zašto i nezaposleni to plaćaju, odgovor u jednoj
Studentskoj službi je bio: „To je birokratija.“ Ovdje vrijedi spomenuti kako se
to uvjerenje oduvijek plaća, no sad je ono obavezno prilikom konkurisanja, a valja
dodati kako je i praksa različita: neki fakulteti prilikom diplomiranja
(besplatno) izdaju takvo uvjerenje, a drugi ne, tako da će onaj ko nema
uvjerenje biti primoran da plati.
Neki poslodavci
traže uvjerenja izdata od strane prethodnih poslodavaca o vremenu provedenom u
radnom odnosu, radnom mjestu, stručnoj spremi, što je samo dodatno zbunjivanje
kandidata jer su to sve podaci koji su sadržani u radnoj knjižici (dakle, to se
rješava kopijom radne knjižice). Takođe, u nekim oglasima se pominje da je
potrebno priložiti i posljednje rješenje o prestanku radnog odnosa, ukoliko
kandidat ima radno iskustvo, kao dokaz da taj radni odnos nije prestao krivicom
kandidata. Ove dvije stavke, ukoliko se shvate ozbiljno, mogu predstavljati veliki
problem ukoliko je kandidat bio u radnom odnosu u nekom drugom gradu ili
državi, a ovo „problem“ se može direktno prevesti u „trošak“.
Pored ovoga,
novim pravilnicima je predviđeno da se uzme u obzir ukoliko kandidat ima status
socijalno ugroženog lica odnosno status borca, RVI ili je član porodice palog
borca. To nije naročita novost ali je sada naglašeno u oglasima. Dva su to
kriterijuma nadasve razumna i pravična, međutim, manjkavo obrađena. Dok se
status socijalno ugroženog lica boduje (sa 10 bodova, što je jednako broju
bodova koje kandidat može osvojiti na razgovoru i na testu), „boračka“
kategorija je perfidno zakinuta. Naime, status borca/RVI/člana porodice
poginulog borca vrijedi kao prednost samo u slučaju jednakog broja bodova sa
drugim kandidatom, a to je nešto o čemu bi vrijedilo javno raspraviti sa Antonom
Kasipovićem ali i Petrom Đokićem...
I na kraju,
vrijedi napomenuti da i pored novih pravilnika pojedini poslodavci još uvijek krše
one stare, pa tako na konkursima traže ljekarsko uvjerenje i uvjerenja o
nekažnjavanju/nevođenju krivičnog postupka (što je direktno kršenje Zakona o
zaštiti ličnih podataka BiH), ignorišući brojne instrukcije Ministarstva
prosvjete RS o organizovanju konkursa i izlažući kandidate dodatnim troškovima
(ljekarsko uvjerenje se plaća 40-50 konvertibilnih maraka) i nebuloznom gomilanju
nepotrebne dokumentacije. Ako se na sve ovo doda inertnost Prosvjetne
inspekcije RS, može se zaključiti da će novi pravilnici teško uspjeti da
promijene stare navike - dosadašnju praksu zapošljavanja najpodobnijeg umjesto
najboljeg kandidata, već će samo podstaknuti kreativnost poslodavaca prilikom
kombinatorike za izbor njihovih favorita.
No comments:
Post a Comment